AI na radnom mestu: Može li algoritam da procenjuje stres zaposlenih?

Savremene tehnologije, a naročito sistemi veštačke inteligencije, sve su prisutniji i u radnom okruženju i primenjuju se u različite svrhe. Istovremeno, njihova primena otvara važna pitanja u pogledu zaštite podataka o ličnosti, privatnosti i dostojanstva zaposlenih. S tim u vezi, u ovom članku analiziramo odluku italijanskog tela za zaštitu podataka o ličnosti („Garante“) iz maja 2026. godine, koja se odnosi na korišćenje AI alata za analizu poruka koje razmenjuju zaposleni u cilju procene njihovog nivoa stresa na radu. Odluka je značajna jer ukazuje na granice korišćenja AI alata, i s tim u vezi potrebu obezbeđivanja zaštite podataka i privatnosti zaposlenih, već u samoj fazi dizajna ovakvih AI rešenja. Okolnosti slučaja Kompanija Myndoor S.r.l. razvila je AI alat namenjen...

Pismo o namerama u M&A transakcijama u Srbiji: da li je LOI pravno obavezujući?

Pre nego što zaključe konačni ugovor o kupoprodaji udela ili akcija, učesnici M&A transakcije (mergers and acquisitions) obično moraju da usaglase osnovnu strukturu posla, sprovedu pravnu, finansijsku i poresku analizu ciljnog društva, obezbede finansiranje i pribave potrebna regulatorna odobrenja. Pregovori zato mogu trajati mesecima i zahtevati značajno angažovanje obe strane. Pismo o namerama (Letter of Intent - LOI) koristi se kako bi se u toj ranoj fazi zabeležili dotadašnji rezultati pregovora i odredila pravila za njihov nastavak. Iako se LOI često opisuje kao neobavezujući dokument, takva oznaka ne znači nužno da nijedna njegova odredba ne proizvodi pravno dejstvo. U praksi,...

Uverenje o neosuđivanosti i granice primene GDPR: Sud poništio kaznu od 2 miliona evra kompaniji iz Amazon grupe

Obrada podataka o ličnosti koji se odnose na krivične presude i kažnjiva dela predstavlja jednu od oblasti u kojoj GDPR predviđa poseban režim obrade. Odredba člana 10. GDPR-a postavlja posebne uslove za obradu ovih podataka, što u praksi otvara pitanje granica primene ove odredbe. Posebno se nameće pitanje da li se ovaj režim primenjuje i u situaciji kada se ne obrađuje podatak o tome da je lice osuđivano, već podatak kojim se potvrđuje da takva osuda ne postoji. U tom kontekstu, Audiencia Nacional, odnosno Nacionalni viši sud Španije, poništio je odluku španskog nadzornog organa za zaštitu podataka o ličnosti (AEPD)...

Zapošljavanje stranaca u Srbiji: Šta poslodavci treba da znaju

Broj stranih državljana koji rade u Srbiji poslednjih godina konstantno raste, pa se sve veći broj poslodavaca prvi put susreće sa postupkom njihovog angažovanja. Iako se radni odnos zasniva ugovorom o radu, za zakonit početak rada potrebno je da se prethodno utvrdi na kom osnovu stranac ostvaruje pravo na boravak i rad u Srbiji. Od tog osnova zavise tok postupka, obaveza sprovođenja testa tržišta rada i dokumentacija koja se prilaže. Dozvola za privremeni boravak i rad stranca u Republici Srbiji (Jedinstvena dozvola) Od 1. februara 2024. godine primenjuje se sistem jedinstvene dozvole koja objedinjuje odobrenje za privremeni boravak i radnu...

Pravni due diligence – značaj pravne analize u poslovnim transakcijama

Složene poslovne transakcije zahtevaju pažljivu pripremu i detaljnu analizu svih relevantnih pravnih aspekata. Bilo da je reč o kupovini privrednog društva, ulasku investitora, statusnoj promeni, zajedničkom ulaganju ili kupovini imovine, donošenje poslovne odluke bez prethodne procene pravnih rizika može dovesti do neočekivanih pravnih i finansijskih posledica. Pravni due diligence predstavlja sistematičan postupak prikupljanja, pregleda i analize pravne dokumentacije i drugih relevantnih informacija o privrednom društvu ili drugom predmetu transakcije. Njegov osnovni cilj jeste identifikovanje postojećih i potencijalnih pravnih rizika kako bi učesnici transakcije mogli da donesu informisanu odluku i urede međusobna prava i obaveze na odgovarajući način. Iako se pravni...

Sloboda odlučivanja poslodavca i ograničenje suda u preispitivanju njegovih odluka

Primena propisa od strane poslodavaca u oblasti rada nameće jedno važno pitanje: gde je granica između autonomije poslodavca u donošenju odluka i ovlašćenja suda da te odluke preispituje? Odredbe imperativnog karaktera nesumnjivo se moraju primenjivati u svakodnevnom postupanju, kao i prilikom odlučivanja o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih. Međutim, Zakon o radu istovremeno ostavlja poslodavcima slobodu da samostalno odlučuju o organizaciji poslova, u skladu sa vrstom subjekta, delatnošću koju obavljaju, svojim potrebama, brojem zaposlenih i drugim relevantnim okolnostima. Šta zapravo predstavlja autonomiju poslodavca? Autonomija poslodavca se, između ostalog, ogleda u pravu poslodavca da samostalno odlučuje o modelu poslovanja, načinu organizovanja...

Zvučni žigovi: Da li se glas može zaštiti žigom?

Iako su prava retkost, žigom se može zaštititi i znak koji se sastoji od zvukova, pod opštim uslovima registracije žigova: podobnost za razlikovanje u prometu robe, odnosno usluga jednog fizičkog ili pravnog lica od robe, odnosno usluga drugog fizičkog ili pravnog lica, i mogućnost prikazivanja u Registru žigova na način koji omogućava nadležnim organima i javnosti jasno i precizno utvrđivanje predmeta zaštite. Zvučni žigovi u Srbiji - retkost bez presedana Prema informacijama iz javno dostupnih registara, kao nacionalni žigovi u formi zvukova u Republici Srbiji trenutno važe svega dva žiga: žig reg. br. 51837 nosioca prava INTEL CORPORATION, i žig...

Novine u regulativi zaštite potrošača: Koja su prava potrošača u slučaju nepoštene poslovne prakse trgovca?

Dana 1. avgusta 2026. godine počeće primena novog Zakona o zaštiti potrošača, koji uvodi značajne novine u oblasti zaštite potrošača od nepoštene poslovne prakse trgovaca. Podsećanja radi, nepoštena poslovna praksa predstavlja poslovnu praksu trgovca koja je protivna zahtevima profesionalne pažnje i koja bitno narušava ili preti da bitno naruši ekonomsko ponašanje prosečnog potrošača u vezi sa proizvodom na koji se ta praksa odnosi. Pored uvođenja novih oblika nepoštene poslovne prakse, novim zakonom potrošačima se priznaju nova prava, dok se istovremeno jačaju mehanizmi inspekcijskog nadzora i sudske zaštite u slučaju takvog postupanja trgovca. U nastavku predstavljamo najznačajnije novine. Obmanjujuća poslovna praksa...

Odgovornost zaposlenog za štetu pričinjenu poslodavcu – između radnog prava i obligacionog prava

U našem prethodnom članku, pisali smo o postupku utvrđivanja postojanja štete i odgovornosti zaposlenog za istu kod poslodavca, kao procesnoj pretpostavki za sudsko obavezivanje zaposlenog za naknadu štete pričinjenu poslodavcu. Tom prilikom osvrnuli smo se na stav sudske prakse zauzet u presudi posl. br. Gž1 370/23 od 02.06.2023. godine, prema kojem zahtevu poslodavca za naknadu štete pričinjene od strane zaposlenog pred sudom mora prethoditi postupak kod poslodavca, koji predstavlja procesnu pretpostavku za ostvarivanje sudske zaštite u sporu koji sud rešava u punoj jurisdikciji, odlučujući o samom pravu na naknadu štete. Odsustvo navedene procesne pretpostavke predstavlja razlog za odbijanje tužbenog zahteva...

GDPR novosti: EDPB otvorio javnu raspravu o standardizovanom modelu obaveštenja o povredi podataka o ličnosti

U okviru razvoja evropskog sistema zaštite podataka o ličnosti, sve je izraženiji trend prelaska sa apstraktno formulisanih obaveza na njihovu detaljnu proceduralnu standardizaciju. Taj trend se posebno jasno vidi u oblasti obaveštavanja o povredi podataka o ličnosti gde se nastoji obezbediti veća doslednost u postupanju rukovalaca i nadzornih organa. U tom kontekstu, Evropski odbor za zaštitu podataka o ličnosti („EDPB“) otvorio je javnu raspravu o modelu obaveštenja o povredi podataka o ličnosti. Cilj ovog dokumenta je da uvede jedinstven i strukturisan model obaveštenja o povredi podataka o ličnosti koji se dostavlja nadzornim organima u okviru GDPR sistema, te pomogne organizacijama...