Obrada posebnih kategorija podataka u farmaceutskoj industriji: Analiza presude Evropskog suda pravde

Evropski sud pravde („ESP“) nedavno je doneo značajnu presudu u predmetu “Lindenapotheke” (C-21/23),  zauzevši jasan stav u vezi sa obradom posebnih kategorija podataka o ličnosti, odnosno podataka o zdravlju, u kontekstu online prodaje lekova u farmaceutskoj industriji. Presuda osvetljava kako se Opšta uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – „GDPR“) primenjuje na podatke koje korisnici unose prilikom naručivanja lekova koji se izdaju isključivo u apotekama, čak i kada je reč o lekovima bez recepta, i donosi jasne smernice o pravima i obavezama rukovalaca podacima. Pravni okvir: Podaci o zdravlju kao posebna kategorija podataka o ličnosti Prema GDPR-u, podaci...

Ko ima obavezu sastavljanja izveštaja o korporativnom upravljanju?

U praksi se često postavlja pitanje i dilema ko je obaveznik sastavljanja izveštaja o korporativnom upravljanju, da li su to sva velika pravna lica ili sva lica koja imaju status društva od javnog interesa. U pravnom okviru Republike Srbije, status društva od javnog interesa jasno je definisan kroz Zakon o računovodstvu i Zakon o reviziji. U skladu sa Zakonom o računovodstvu, društvo od javnog interesa je ono koje je takvim klasifikovano na osnovu zakona kojim se uređuje revizija finansijskih izveštaja. Zakon o reviziji dodatno precizira da u ovu grupu spadaju: velika pravna lica, razvrstana u skladu sa Zakonom o računovodstvu;...

Koje prednosti donosi sveobuhvatni sporazum o ekonomskom partnerstvu između Republike Srbije i Ujedinjenih Arapskih Emirata?

Sveobuhvatni sporazum o ekonomskom partnerstvu između Vlade Republike Srbije i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata („Sporazum“) zaključen je 5. oktobra 2024. godine, a proglašen Ukazom o proglašenju Zakona o potvrđivanju Sporazuma, 18. marta 2025. godine. Osnovni ciljevi Sporazuma su uspostavljanje zone slobodne trgovine i olakšanje trgovine promovisanjem efikasnih i transparentnih carinskih procedura koje smanjuju troškove i obezbeđuju predvidljivost za svoje uvoznike i izvoznike. U nastavku ćemo, kroz više tematskih celina, predstaviti najvažnije prednosti koje nam Sporazum donosi. Trgovina robom Sporazumom se obezbeđuje nacionalni tretman robi poreklom iz druge strane potpisnice Sporazuma. Predviđa se smanjenje ili ukidanje carina, ubrzanje ili poboljšanje carinskih...

Koliko traje zaštita žiga u Srbiji i kako je produžiti?

Zaštita žiga predstavlja ključan pravni instrument za očuvanje distinktivnosti identiteta i vrednosti brenda na tržištu. Pravilno razumevanje trajanja i postupka produženja zaštite žiga u Srbiji omogućava nosiocima žiga da pravovremeno i efikasno očuvaju svoja prava. Trajanje zaštite žiga u Srbiji Zaštita žiga u Republici Srbiji traje deset godina od datuma podnošenja prijave Zavodu za intelektualnu svojinu Republike Srbije („ZIS“). Ovaj period važenja počinje da teče od dana kada je prijava žiga podneta, a ne od dana kada je žig formalno registrovan. Nakon isteka inicijalnog desetogodišnjeg perioda, nosilac žiga ima pravo da produži važenje žiga neograničen broj puta, svaki put na...

Od vizuelnog utiska do pravne zaštite: Registracija boje ili kombinacije boja kao žiga

Pojam žiga Striktno posmatrajući odredbe Zakona o žigovima Republike Srbije, žig se definiše kao pravo kojim se štiti znak koji u prometu služi za razlikovanje robe, odnosno usluga jednog fizičkog ili pravnog lica od iste ili slične robe, odnosno usluga drugog fizičkog ili pravnog lica. Kao takav, žig ima karakter isključivog prava koji svom nosiocu omogućava da spreči svako treće lice da u prometu koristi sličan ili isti znak za slične ili iste vrste proizvoda i usluga. Međutim, praktično gledano, žig je i više od prava normiranog propisima. Tako žig ima sposobnost da povezuje proizvode, odnosno usluge sa konkretnim izvorom...

Besplatan javni prevoz u Beogradu: Poreski tretman naknade troškova prevoza zaposlenima

U našem prethodnom članku, pisali smo o temi koja je bila aktuelna na samom početku godine – radnopravni i poreskopravni aspekt naknade troškova zaposlenih za dolazak i odlazak sa rada. Uvođenje besplatnog javnog prevoza u Beogradu od 1. januara 2025. godine pokrenulo je brojna pitanja među poslodavcima u vezi sa obavezom naknade troškova. Najčešće dileme bile su: Da li je i dalje potrebno isplaćivati naknadu troškova prevoza zaposlenima koji koriste besplatan javni prevoz? Da li se mora nadoknađivati trošak onima koji dolaze taksijem, sopstvenim vozilom ili na drugi način, iako im je besplatan javni prevoz dostupan? S tim u vezi,...

Partneri PR Legala na redovnoj skupštini Legalinka u Atini

Partneri naše kancelarije – Milan Petrović, Ivana Ružičić i Ivan Todorović, prisustvovali su redovnoj skupštini međunarodne pravne mreže Legalink, koja je održana od 29. do 31. maja u Atini, Grčka. Skupština je okupila predstavnike advokatskih kancelarija iz celog sveta, pružajući priliku za razmenu iskustava, diskusiju o aktuelnim pravnim temama i jačanje međusobne saradnje. „Učešće na Legalink skupštini bilo je izuzetno korisno i sadržajno – razmenili smo ideje sa kolegama iz različitih jurisdikcija, razgovarali o novim pravnim izazovima, naročito u domenu primene AI u advokaturi, i dodatno ojačali našu međunarodnu povezanost. Atina je, pored toga, ostavila snažan utisak na nas kao...

Individualni, kolektivni i žig garancije – u čemu je razlika?

Zaštita žiga predstavlja jedan od najvažnijih aspekata pravne zaštite poslovanja i brenda na tržištu Srbije. Pravilnim izborom i registracijom odgovarajuće vrste žiga, nosioci prava obezbeđuju konkurentsku prednost, prepoznatljivost i poverenje potrošača. U ovom tekstu dajemo pregled osnovnih vrsta žigova prema važećem Zakonu o žigovima (Službeni glasnik RS br. 6/2020), sa posebnim osvrtom na praktične aspekte njihove primene. Individualni žig Individualni žig je najčešći oblik žiga u praksi. Njegova osnovna funkcija je da razlikuje robu ili usluge jednog pravnog ili fizičkog lica od robe ili usluga drugih učesnika na tržištu. Pravo na individualni žig stiče se registracijom kod Zavoda za intelektualnu...

Kako da se pripremite za inspekcijski nadzor u oblasti zaštite podataka o ličnosti – vodič za kompanije

U savremenom poslovanju, usklađenost sa propisima o zaštiti podataka o ličnosti postala je neizostavan deo upravljanja rizicima i reputacijom. Nakon usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima propisanim Opštom uredbom o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – “GDPR”), kompanije u Srbiji suočavaju se sa pojačanim nadzorima koje sprovodi Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti („Poverenik“). Inspekcijski nadzori postaju sve učestaliji, a sa njima i potreba da kompanije dokažu svoju usklađenost – ne samo formalno, već i kroz doslednu primenu pravila u svakodnevnom poslovanju. Pravni okvir: Šta zakon traži od vas? Zakon o zaštiti podataka o...

Pravo zaposlenog na pristup ličnim podacima i nakon prestanka radnog odnosa

Lice na koje se podaci odnose ima pravo na pristup podacima koje rukovalac obrađuje o njemu, a koje garantovano kako Opštom uredbom EU o zaštiti podataka o ličnosti, od 14. aprila 2016. godine, koja je stupila na snagu 25. maja 2018. godine (General Data Protection Regulation – “GDPR”), tako i Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti Republike Srbije. Ostvarivanje ovog prava čini se nespornim tokom trajanja poslovnog ili drugog odnosa između lica na koje se podaci odnose i rukovaoca. Ali, šta se dešava kada taj odnos prestane i da li lice može to pravo da ostvari i nakon toga? Ovo...