Godišnja verifikacija stvarnih vlasnika: Šta je potrebno uraditi i do kada?

Tokom oktobra 2026. godine počinju da dospevaju prvi rokovi za godišnju verifikaciju podataka o stvarnim vlasnicima u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika koju vodi Agencija za privredne registre („APR“). Ova obaveza uvedena je Zakonom o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika iz 2025. godine, a odnosi se na sve registrovane subjekte koji podležu obavezi evidentiranja stvarnih vlasnika, uključujući privredna društva, udruženja, fondacije i druge obveznike. Godišnja verifikacija je obavezna čak i kada nije bilo nikakvih promena stvarnog vlasnika ili vlasničke strukture. Kada ističe rok za godišnju verifikaciju? Registrovani subjekti dužni su da jednom godišnje provere tačnost i ažurnost evidentiranih podataka o stvarnim vlasnicima...

Objavljivanje cenovnika trgovaca: Ko ima novu obavezu i šta ona podrazumeva?

Od 1. septembra 2026. godine primenjuju se nova pravila o objavljivanju cenovnika u trgovini na malo, koja potrošačima treba da omoguće jednostavniji pristup informacijama o cenama i njihovo poređenje. Nova obaveza uvedena je Zakonom o zaštiti potrošača, dok su Pravilnikom o uslovima, sadržaju i načinu objavljivanja cenovnika (Službeni glasnik RS br. 76/2026) bliže uređeni trgovci na koje se ova obaveza odnosi, sadržaj cenovnika, način njegovog objavljivanja i tehnički zahtevi koje je potrebno ispuniti. Nova pravila ne svode se samo na obavezu objavljivanja cena na internet stranici trgovca. Cenovnici moraju odgovarati cenama koje se trenutno primenjuju, biti dostupni u mašinski čitljivom...

Ćutanje uprave: Koje su mogućnosti kada organ ne odluči u roku?

Svaki zahtev koji građanin ili privredni subjekt podnese državnom organu, bilo da je reč o katastru nepokretnosti, Poreskoj upravi, inspekciji ili lokalnoj samoupravi, pokreće upravni postupak u kojem organ treba da odluči o nekom pravu, obavezi ili interesu stranke. Problem nastaje kada taj postupak potraje duže nego što zakon propisuje, a stranka ostane bez rešenja i bez jasnog odgovora zašto ga nema. Ta situacija ima svoj naziv u pravu – ćutanje uprave, i za nju su, u Zakonu o opštem upravnom postupku i u Zakonu o upravnim sporovima, predviđena posebna pravna sredstva. Kada se smatra da je nastupilo ćutanje uprave...

Povratak sa porodiljskog odsustva: Može li poslodavac da promeni uslove rada ili otkaže ugovor o radu?

Za zaposlenog, povratak na posao nakon perioda trudnoće odnosno porodiljskog odsustva i odsustva radi nege odnosno posebne nege deteta, predstavlja povratak u profesionalno okruženje u trenutku kada mu je, pored usklađivanja poslovnih i porodičnih obaveza, posebno važna sigurnost i stabilnost radnog odnosa. Sa druge strane, poslodavac u međuvremenu može biti suočen sa objektivnim tehnološkim, ekonomskim i organizacionim promenama koje posledično utiču na radnopravni status i dosadašnje uslove rada zaposlenog. Odgovor na pitanje šta se dešava u takvoj situaciji zahteva sagledavanje ravnoteže između posebne zaštite zaposlenih povezane sa trudnoćom i roditeljskim odsustvima, sa jedne strane, i prava poslodavca da organizuje proces...

Autorsko pravo na računarskom programu: Kome pripada računarski program i šta kompanija sme da radi sa njim?

Ko ima prava na računarskom programu koji je razvila i finansirala vaša kompanija? Da li plaćanje programera znači da ste postali vlasnik svih prava na računarskom programu? Može li bivši zaposleni da koristi kod koji je razvio dok je radio za vas? Šta smete da radite sa računarskim programom koji ste kupili? Ovo su samo neka od pitanja koja se u praksi javljaju prilikom razvoja, kupovine i korišćenja računarskih programa. Za kompanije koje posluju u IT sektoru, ali i za društva koja razvijaju računarski program za sopstvene potrebe, pitanja autorskopravne zaštite tog računarskog programa mogu imati direktan uticaj na poslovanje....

Nova ICC Pravila arbitraže: Ključne izmene u odnosu na Pravila iz 2021. godine

Međunarodna trgovinska komora (International Chamber of Commerce – ICC) usvojila je novu verziju Pravila arbitraže, koja su stupila na snagu 1. juna 2026. godine. Nova Pravila predstavljaju prvu značajniju reviziju ICC Pravila arbitraže nakon izmene iz 2021. godine i donose niz promena usmerenih ka većoj procesnoj efikasnosti, fleksibilnosti i jasnijem uređenju pojedinih instituta međunarodne arbitraže. Iako nova pravila ne menjaju osnovnu strukturu ICC arbitraže, pojedine izmene mogu značajno uticati na način vođenja postupka u praksi. Među najznačajnijim novinama su ukidanje obaveznog dokumenta o predmetu spora (Terms of Reference), uvođenje mogućnosti ranog odlučivanja (Early Determination), proširenje primene ubrzanog postupka (Expedited Procedure)...

Sportski ugovori u Republici Srbiji

Sportski ugovori u Republici Srbiji uređuju različite pravne odnose između sportista, sportskih organizacija, sportskih stručnjaka, posrednika, sponzora i drugih učesnika u oblasti sporta. Njihova pravna priroda, forma i sadržina zavise od statusa ugovornih strana, prirode konkretnog angažovanja i merodavnih pravila nadležnog sportskog saveza. Pored Zakona o sportu, na sportske ugovore se, u zavisnosti od njihove vrste, primenjuju i Zakon o radu, Zakon o obligacionim odnosima, kao i sportska pravila nadležnih domaćih i međunarodnih sportskih saveza. U nastavku dajemo pregled najvažnijih vrsta sportskih ugovora i njihovih osnovnih pravnih karakteristika. Ugovor o radu profesionalnog sportiste Profesionalnim sportistom smatra se sportista koji se...

Gun jumping u M&A transakcijama: Granice dozvoljenog postupanja pre odobrenja Komisije

U sportu, gun jumping označava preuranjeni start, tačnije trenutak kada takmičar krene pre znaka za početak trke. U M&A transakcijama ovaj izraz opisuje situaciju u kojoj strane počnu da sprovode transakciju pre nego što za to budu ispunjeni uslovi propisani pravilima o kontroli koncentracija. Rizik se najčešće javlja između potpisivanja ugovora o kupoprodaji udela ili akcija (signing) i realizacije transakcije (closing). Kupac u tom periodu ima legitiman interes da sačuva vrednost ciljnog društva i pripremi buduću integraciju. Međutim, sve do zakonitog prenosa kontrole ciljno društvo mora nastaviti da posluje samostalno. Zato se već prilikom pripreme transakcione dokumentacije postavlja pitanje koliko...

Nesavesna prijava žiga: Da li žig pripada onome ko ga prvi prijavi?

U praksi prava intelektualne svojine često se sreću situacije u kojima distributer registruje žig na svoje ime bez saglasnosti dobavljača, neko registruje poznat znak pre nego što strani brend uđe na tržište Srbije (radi kasnije prodaje ili blokiranja ulaska, tzv. trademark squatting), bivši poslovni partner ili zaposleni podnese prijavu žiga na svoje ime mimo dogovora ili prijava žiga obuhvata širok spisak robe bez namere korišćenja radi blokade konkurencije. Da li se u ovakvim slučajevima primenjuje princip ko prvi podnese prijavu, njemu pripada žig ili postoje korektivni mehanizmi kojima se sprečava nesavesno postupanje podnosioca prijave žiga? Zakon o žigovima predviđa mogućnost...

Nacrt Zakona o zaštiti podataka o ličnosti: Prostor za unapređenje, ali i nova otvorena pitanja

U Srbiji je u toku javna rasprava o Nacrtu novog zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koji bi trebalo da zameni važeći zakon iz 2018. godine. Javna rasprava traje do 10. septembra 2026. godine, a u njenom okviru održan je i okrugli sto na kojem je PR Legal imao svog predstavnika. PR Legal je Ministarstvu pravde dostavio i pisane komentare i sugestije na Nacrt, sa posebnim osvrtom na odredbe koje bi u praksi mogle otvoriti pitanja pravne sigurnosti i odnosa domaćeg prava prema pravilima GDPR-a. Prilika da se unapredi postojeći okvir Važeći Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („ZZPL“) u...