Pretvaranje (konverzija) potraživanja prema društvu u osnovni kapital predstavlja jedan od načina povećanja osnovnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću.

Procedura povećanja osnovnog kapitala započinje donošenjem odluke skupštine, nakon čega se, uz prateću dokumentaciju, podnosi registraciona prijava Agenciji za privredne registre.

Iako je pravni okvir relativno jasan, u praksi se često javljaju određene dileme i sporna pitanja. U ovom tekstu razmatramo dva najčešća pitanja sa kojima se društva s ograničenom odgovornošću susreću prilikom započinjanja ove procedure.

Da li ranije upisani ulog mora biti uplaćen, odnosno unet?

 Prilikom pretvaranja potraživanja u osnovni kapital društva, poverilac može biti član društva ili treće lice koje pristupa društvu, zbog čega je važno poznavati zakonske odredbe o povećanju osnovnog kapitala koje razlikuju ove dve situacije.

U slučaju kada treće lice pristupa društvu, odluka o povećanju osnovnog kapitala može se doneti i pre potpune uplate, odnosno unosa uloga postojećih članova društva, pod uslovom da član koji pristupa istovremeno sa pristupanjem uplati, odnosno unese svoj ulog u celosti.

Međutim, pitanje postaje složenije u situaciji kada postojeći član društva želi da uplati, odnosno unese novi novčani ili nenovčani ulog, a raniji ulog nije uplaćen, odnosno unet u celosti. U tom slučaju, osnovni kapital društva može se povećati isključivo novim nenovčanim ulogom postojećeg člana, i to pod uslovom da se nenovčani ulog odmah u celosti unosi. Osnovni kapital društva ne može se povećati novim novčanim ulogom postojećeg člana društva, ukoliko ranije upisani kapital nije u potpunosti uplaćen, odnosno unet.

Da li se potraživanje pretvara u novčani ili u nenovčani kapital?

U zavisnosti od prirode potraživanja, ono se može pretvoriti u novčani ili u nenovčani kapital.

Da bi se potraživanje pretvorilo u novčani kapital, potrebno je da je novac zaista uplaćen na račun društva. Za dokazivanje ove činjenice potrebno je posedovati potvrdu banke da je određeni novčani iznos uplaćen na račun društva, po osnovu koji nije doveo do povećanja kapitala. Tipičan primer za ovu situaciju je potraživanje po osnovu ugovora o zajmu.

Ukoliko potraživanje ne potiče iz uplate novčanih sredstava na račun društva, već, na primer, iz isporučene robe ili pruženih usluga, takvo potraživanje može se pretvoriti isključivo u nenovčani kapital. U tom slučaju neophodno je obezbediti odgovarajući dokaz da je društvo steklo određene stvari ili prava po osnovu kojih je nastao dug prema poveriocu.

Važno je napomenuti da čak i kada se glavno potraživanje pretvara u novčani kapital, potraživanje pripadajuće kamate može se pretvoriti isključivo u nenovčani kapital, s obzirom na to da nije reč o iznosu koji je uplaćen na račun društva.

Zaključak

Pretvaranje potraživanja u osnovni kapital predstavlja efikasan mehanizam za jačanje kapitalne strukture društva, koji zahteva pažljivu pravnu analizu i pravilnu primenu zakonskih odredaba.

Posebno je važno proveriti da li su ranije upisani ulozi u potpunosti uplaćeni, odnosno uneti, jer od toga zavisi koje su dalje mogućnosti povećanja osnovnog kapitala. Takođe, potrebno je utvrditi pravnu prirodu potraživanja, kako bi se ustanovilo da li se ono pretvara u novčani ili u nenovčani kapital.

Preporučljivo je da se postupak pretvaranja potraživanja u osnovni kapital društva sprovodi uz prethodno stručno savetovanje, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa važećim propisima. Na ovaj način društvo može efikasno i bezbedno ojačati svoju kapitalnu strukturu, istovremeno minimizujući potencijalne pravne i finansijske komplikacije.

Ovaj članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja pravni savet. Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije, budite slobodni da nas kontaktirate.